U nastavku možete pročitati naš službeni komentar na Nacrt uredbe o visini trošarina na alkohol i alkoholna pića.
Poštovani,
pišemo ovo pismo kao odgovor na nacrt Uredbe o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića. Hrvatska Vlada je najavila da će za par tjedana povećati trošarine na duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića te uvesti posebni porez na bezalkoholna pića ovisno o njihovom udjelu šećera. Mi se ne slažemo s povećanjem trošarina ni kao obični građani koji su porezni obveznici niti kao vlasnici i osnivači nove startup destilerije. U nastavku pisma ćemo koncizno i argumentirano obrazložiti naše mišljenje s oba stajališta.
Prvo, kao obični porezni obveznici se ne slažemo s povećanjem trošarina jer smatramo da nije pametno povećavati poreze i trošarine u vrijeme kad Njemačka, EU i svijet u cjelini usporavaju rast. OECD je nedavno, 20.02.2020., objavio vijest da je rast BDP-a u OECD području usporio na 0,2% u četvrtom kvartalu 2019. (Q4 2019), što je upola manja stopa rasta nego u prethodnom kvartalu. Među sedam najvećih OECD ekonomija samo je SAD pokazao nepromjenjenu stopu rasta. OECD je dodao da je rast BDP-a u Njemačkoj pao na nulu u Q4 2019 nakon što je bio 0,2% u Q3 2019. Također, na razini EU je ekonomski rast pao sa 0,3% na 0,1% u ova dva zadnja kvartala.
Drugi relevantni izvori podataka kažu da je uspoređujući cijelu EU ekonomiju 2019. i 2018. godine vidljivo da ekonomija usporava te da je EU BDP u Q4 2019 u usporedbi sa Q4 2018 narastao samo 1,1% što je najslabija stopa rasta od Q3 2013. U Njemačkoj, gospodarski najvećoj i najznačajnijoj EU zemlji članici te drugom po važnosti izvoznom tržištu za hrvatsko gospodarstvo, je rast tokom Q4 2019 pao na nulu. Potrošnja njemačkih kućanstava i državna potrošnja su značajno usporili, kao što su pale i nove investicije u kapitalna ulaganja. Njemački izvoz je pao te je trgovinski balans prešao u negativnu zonu. Također i Italija, treće najveće EU gospodarstvo te zemlja na čije je tržište u 2019. Hrvatska izvezla najviše robe, je nakon rasta od 0,1% u Q3 2019 imala pad od 0,3% u Q4 2019, što ja najveća kontrakcija od Q1 2013.
Važno je napomenuti da su sve ove gore navedene statistike došle iz gospodarstava koja još nisu bila pogođena tzv. Corona virusom. Kakav utjecaj će ta epidemija imati na sva gore navedena gospodarstva će se vidjeti u mjesecima što dolaze, no nesumnjivo je da će posljedice biti negativne – smanjene gospodarske aktivnosti, smanjenje prodaje, poremećaji u globalnim lancima opskrbe – kao što već i najveće svjetske kompanije (npr. Apple, Microsoft) najavljuju.
Zbog svih gore navedenih činjenica mi smatramo da nije dobro opterećivati hrvatsko gospodarstvo i domaće firme dodatnim povećanjem trošarina. Razumjeli bismo da se prihodovna strana proračuna poveća, a rashodovna ostane ista ili čak i smanji jer bi to značilo da država sprema zalihe i povećava rezerve za nesigurne dane budućnosti. No, to nije posredi budući da će i rashodi hrvatskog proračuna značajno porasti u 2020. Stoga se kao hrvatski građani i porezni obveznici koji žele živjeti u zemlji jakog i prosperitetnog gospodarstva te moćnih domaćih firmi ne možemo složiti s povećanjem trošarina koje je predloženo u Uredbi o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića.
Drugo, mi se također ne slažemo s povećanjem postojećih trošarina kao osnivači i vlasnici male startup craft destilerije. Kao takvi mi se u našem poslu susrećemo i sa općim uvjetima poslovanja u Republici Hrvatskoj kao i sa specifičnim aspektima industrije proizvodnje jakih alkoholnih pića.
Opći uvjeti poslovanja u Hrvatskoj su dobro opisani u publikacijama koje je izdala Svjetska Banka: „Doing Business 2020“ („Poslovanje 2020“) i „Doing Business 2019 – Regional Profile European Union“ („Poslovanje 2019 – Pregled EU“).
„Doing Business 2020“ na str. 4 kaže da se Hrvatska nalazi na 51. mjestu od ukupno 190 zemalja u svijetu, što našu zemlju svrstava u gornjih 25%. To je, na prvi pogled, doista pozicija vrijedna pohvale. No, detaljniji pogled otkriva da su zemlje s kojima se volimo uspoređivati i čijem stupnju razvoja težimo ispred nas: Njemačka je 22., Austrija 27., Češka 41., Slovačka 45., baltičke zemlje između 11. i 19. mjesta. Ovo rangiranje je napravljeno tako što je izmjereno 12 područja poslovnih regulativa, počevši od osnivanja kompanije (trošak vremena, novca, minimalni kapital itd.), dobivanje raznih dozvola i priključka na električnu mrežu, do zapošljavanja radnika i učinkovitog sudstva (pogledati Tablicu 1.1 na str. 19). Jedno od tih 12 područja koja se mjere su i porezi, uključujući stopa poreza, ukupno porezno opterećenje te još neki drugi porezni indikatori. Očigledno je da predloženo povećanje poreza gura Hrvatsku ne prema vrhu tablice već prema dnu.
„Doing Business 2019 – Regional Profile European Union“ na str. 4 izvještava da se Hrvatska nalazi pri samom dnu EU (samo četiri zemlje su lošije od Hrvatske). Ovo istraživanje prati istih 12 područja kao i prethodna publikacija, te je vrlo interesantno pogledati područje poreza: Hrvatske je tu gotovo na samom dnu (samo su Bugarska i Italija lošiije). Još jednom je očigledno da povečanje poreza Hrvatsku gura još više na dno. Još jednom podaci jasno pokazuju da je povećanje poreza npr. trošarina, pogrešan potez.
Želimo reći i nekoliko riječi o samoj trošarini.
Danas je u Hrvatskoj trošarina na jaka alkoholna pića (etilni alkohol) 5.300,00 kuna po hetkolitru čistog alkohola, pa ćemo tu brojku uzeti keo referentnu točku u raspravi koja slijedi. Uredba predlaže da se ta trošarina poveća na 6.000,00 kuna, što je povećanje od 13,2%.
Jedno od obrazloženja koja su se mogla čuti od strane Vlade je da je trošarina u Hrvatskoj ionako jedna od najnižih u EU te da tu ima mjesta za dodatno podizanje. Taj pojedinačni podatak je istinit, ali, kratkovidno je i nesmotreno ne sagledati cijelu sliku. A cijela slika, kako je već obrazloženo u prethodnim odlomcima, pokazuje da je više nego očito da je Hrvatska porezno preopterećena zemlja te da dodatno povećanje poreza nije ispravan postupak. Osim toga, uprkos naizgled visokim trošarinama, neke zemlje kao što su Francuska i Portugal su uspjele ispregovarati niže trošarine za svoje male proizvođače.
Sad ćemo razmotriti trošarine u SAD-u, zemlji koja je na 6. mjestu na ljestvici u „Doing Business 2020“. Američke trošarine su $13,50 po tzv. „proof gallon“-u (1 „proof gallon“ je jednak 3,785 litara 50%-og alkohola), što je, nakon preračunavanja i uzevši u obzir današnji tečaj, oko 4.850,00 kuna po hektolitru čistog alkohola. Dakle, američki proizvođači imaju trošarinu koja je gotovo 9% niža od trenutne hrvatske. Uz to, Amerikanci su, s ciljem da podupru svoje male proizvođače i pomognu im rasti, za njih dodatno snizili trošarine za 80%, na samo $2,70 po „proof gallon“-u. Drugim riječima, male firme u SAD plaćaju trošarinu od samo 970 kuna po hektolitru čistog alkohola. Dakle, male američke destilerije plaćaju trošarinu koja je oko 5,5 puta manja od one u Hrvatskoj, a taj će se omjer povećati na 6,2 puta ako se ova Uredba usvoji. Ovdje je još važno napomenuti da je po američkom zakonu mala firma koja ima pravo na tu drastično nižu trošarinu svaka destilerija koja godišnje proizvede manje od 100.000 „proof gallon“-a. Prevedno na hrvatske parametre to znači da takva firma godišnje proizvede manje od 189.000 litara čistog alkohola što predstavlja oko 630.000 boca jakih alkoholnih pića spremnih za prodaju. Doista, takva firma je respektabilni sudionik na tržištu. Ujedno ta američka granica za male proizvođače je skoro sto puta veća od one koju Hrvatska ima za svoje domaće male proizvođače (samo 2.500 litara u Hrvatskoj). Mi smatramo da bi ta granica u Hrvatskoj trebala biti najmanje 100.000 litara čistog alkohola, što je i dalje gotovo upola manje nego u SAD-u.
Koji efekt je takva drastično smanjena trošarina imala na male američke destilatere? Za odgovor na to pitanje je dovoljno poslušati što oni kažu u intervjuima i novinskim člancima. Svi do jednoga su rekli da im je to smanjenje trošarine oslobodilo kapital za zaposlenje novih radnika, povećanje proizvodnje, jači marketing, širenje na nova tržita itd. Ukratko, njihova ekonomska aktivnost se drastično povećala pa te kompanije sada imaju priliku narasti u prave, velike kompanije čija će se imena u budućnosti pominjati jednako kao Johnnie Walker, Smirnoff ili Ballantine’s danas.
Za kraj, moramo naglasiti da mi nismo protiv poreza. Porezi su neophodni da bi država mogla ispunjavati sve one funkcije i uloge koje očekujemo od modernog državnog aparata. Ali, pogrešno je gledati na privatne firme kao na one privredne subjekte kojima se porezi i trošarine mogu podizati kad god državi zatreba dodatnog novca. Pustite nas da radimo u jednako dobrim uvjetima kao i naša konkurencija širom EU i svijeta. Dozvolite nam da narastemo kako bi se mogli nositi s tom konkurencijom i izvoziti naše proizvode. Ako nam se to omogući, onda ćemo i mi imati priliku postati velika, respektabilna firma koja će zapošljavati djelatnike, plaćati porez na dobiti i sve drugo što treba, pa će ukupna suma koju će država uprihodovati biti mnogo veća nego da se trošarine odmah sada dižu.
S poštovanjem,
Vedran Knežević i Neven Vorkapić
Kapela Distilling Company d.o.o.